Službeni naziv Saudijske Arabije je Kraljevina Saudijska Arabija. Smještena je na Arapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji i najveća je zemlja na ovom prostoru. Svojom dugom obalom na zapadnom dijelu izlazi na Crveno more, a na istočnom na Perzijski zaljev. Na sjeveru graniči s Jordanom, Irakom i Kuvajtom, na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom, a na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Sa Bahrejnom koji se nalazi na Perzijskom zaljevu na istoku Kraljevine je povezana mostom "Kralj Fahd".

Opis

Površina: 2.149.690 km2

Broj stanovnika: 31.742.308 stanovnika

Zastava i grb

Zastava Saudijske Arabije je u sadašnjoj formi usvojena 1973. godine. Na zelenoj podlozi se nalazi bijeli mač koji simbolizira pravdu, a iznad njega je bijelim slovima, arapskim sulus pismom, ispisan tekst "kelimetu al-tawḥῑd" kojim se svjedoči Allahova jednoća: Lā ilāha illa-l-Allah, Muḥammadun rasūlu-l-Allah (Nema drugog boga osim Allaha, Muhammed je Allahov poslanik).

Grb se sastoji od dva mača koji simboliziraju snagu i požrtvovanost, i palme koja predstavlja napredak i prosperitet.

Jezik

Službeni jezik je arapski jezik koji na ovim prostorima ima različite govorne oblike. U Saudijskoj Arabiji je zabilježeno oko 20 govornih oblika od kojih su najrasprostranjeniji dijalekti Nedžda, Hidžaza, Qatifa i južne Arabije.

Državno uređenje

Centralna institucija vlasti je saudijska monarhija koja ima apsolutnu vlast. Kraljevinom mogu upravljati sinovi i unuci osnivača ʽAbdulʽazῑza Ᾱl Saūda. Na čelu države je kralj Salmān ibn ʽAbdulʽazῑz Ᾱl Saʽūd koji je ujedno i predsjednik Vijeća ministara (Mağlis al-vuzarā') i bira članove Savjetodavnog vijeća (Mağlis al-šūrā). Vijeće ministara čine predsjednik, njegovi zamjenici, ministri i savjetnici koje imenuje kralj kao članove Vijeća. Savjetodavno vijeće se sastoji od predsjednika i 150 članova koje bira kralj. 

Reljef i klima   

Kraljevina Saudijska Arabija zauzima oko 80% površine Arabijskog poluotoka zbog čega njen reljef čine različite strukture zemljine površine kao što su ravnice, visoravni, doline, pješčane dine i dr. Najveći dio zemlje je pustinja. Na zapadu uz obalu Crvenog mora na dužini od 1100 km se prostire dolina Tuhāma i planinski lanac Al-Sarawāt koji se odlikuje plodnom zemljom i svježom klimom. S istočne strane ovih planina se rasprostire ravan Nağd koja zauzima centralni dio zemlje i koja na sjevernom dijelu prema Hā'ilu i granici sa Irakom i Jordanom prelazi u pustinju Al-Nufūd, na južnom dijelu prema Jemenu prelazi u pustinju Al-Rubʽ al-ẖālî, a na istočnom dijelu u pustinju Al-Dahnā'. Veći dio zemlje je nenaseljen a vegetacija je ograničena na grmlje i korov. Stanovništvo je koncentrisano u gradovima uz istočne i zapadne obale, i u centralnom dijelu zemlje gdje se nalaze nekoliko oaza. Saudijska Arabija nema stalnih rijeka ni jezera. 

Klimu u ovoj zemlji karakteririšu ekstremne vrućine koje dosežu preko 50 °C. Zimi se temperature u unutrašnjosti i na većim nadmorskim visinama znatno snižavaju i kreću se u rasponu od 8-20 °C. Godišnja količina padavina iznosi oko 100 mm u Rijadu, a iznenadni pljuskovi u suhim koritima mogu dovesti do jakih bujica.

Kalendar 

U Saudijskoj Arabiji se od njenog osnivanja primjenjivao hidžretski kalendar ili lunarno računanje vremena koje se ravna prema mjesečevim mijenama. Jedna hidžretska godina ima 354 ili 355 dana. Za početak ovog kalendara se uzima Hidžra kada je poslanik Muhammed s.a.v.s. sa svojim ashabima 622. godine preselio iz Meke u Medinu nakon što su ih progonali mekanski idolopoklonici. Hidžretski kalendar ima 12 mjeseci sa po 29 i 30 dana. Međutim, 02. oktobra 2017. Kraljevina kao mjeru štednje usvaja gregorijanski kalendar kako bi se optimiziralo poslovanje i smanjila budžetska potrošnja.  

Valuta

Saudijski rijal (SAR) je valuta koja se koristi u Kraljevini Saudijskoj Arabiji od njenog osnivanja, a prije toga se ova valuta koristila u pokrajini Hidžaz. Jedan rijal se sastoji od 100 halala. Pokriven je zlatom i može se zamjeniti u neku stranu valutu. Kursna vrijednost je vezana za američki dolar i ona iznosi 1 US dolar = 3,75 rijala, odnosno 1 SAR = 0,26666667 USD. Ovaj tečaj je službeno stupio na snagu 1. januara 2003. godine. Saudijska monetarna agencija (SAMA) je izdala novčanice u denominacijama od 1, 5, 10, 50, 100 i 500 rijala, te kovanice od 5, 10, 25, 50 i 100 halala. Kovanica od jednog halala je povučena iz opticaja. Postoje i specijalne novčanice od 20 i 200 rijala izdane povodom stote godišnjice Kraljevine.

Praznici, radni i neradni dani

Radna sedmica u Saudijskoj Arabiji traje od nedjelje do četvrtka, a petak i subota su dani vikenda tokom kojih ne rade državne institucije kao i većina nevladinih institucija, privatnih preduzeća i banaka, dok trgovine i tržni centri rade tokom cijele sedmice. Saudijci obilježavaju dva velika islamska praznika, Ramazanski bajram i Kurban-bajram, te Dan državnosti koji se proslavlja 23. septembra svake godine.