Kraljevina Saudijska Arabija se nekada predstavlja sintagmom "Zemlja dva hrama" jer su u njoj smješteni gradovi Meka i Medina sa najznačajnijim svetim mjestima za muslimane: Velika džamija sa Kabom i Poslanikova džamija. O majci svih gradova kako Meku nazivaju Kur'an i mnogi čuveni povjesničari, i prvom obliku organiziranja vlasti po islamskim principima, Medini, postoje mnoga historijska kazivanja. Međutim, ono što ove gradove čini veličanstvenim pored njihove svetosti, jesu kulturne, jezičke i rasne raznolikosti njihovih stanovnika i posjetitelja.
Opis
Gradovi Meka (Makka) i Medina (Madῑna) su smješteni na zapadnom dijelu Saudijske Arabije i udaljeni su oko 100 km od Crvenog mora. Ovi gradovi su međusobno udaljeni oko 400 km.
Kaba i Velika džamija
Kaba (Kaʽba) je centralno svetište islama prema kojoj se svi muslimani okreću prilikom obavljanja molitve. Kur'an spominje kako je Hram u Bakki (Mekki) zapravo prvi hram koji je sagrađen za ljude kao blagoslov i nadahnuće. Temelje i građevinu Kabe u obliku kocke na posebnom mjestu u blizini vrela Zemzem postavio je poslanik Ibrahim sa sinom Ismailom zamolivši Uzvišenog Allaha: "Gospodaru moj, učini ovo mjesto sigurnim gradom i snadbij plodovima stanovnike njegove koji budu vjerovali u Allaha i onaj svijet ..." (Al-Baqara 126). U unutrašnjost Kabe vode jedna vrata, a na njenom južnom dijelu se nalazi njen najsvetiji dio, Crni kamen, koji predstavlja originalni kamen Kabe sagrađene od strane Ibrahima a.s. i njegovog sina Ismaila a.s.
Kaba je okružena prostorom koji se zove Al-Masğidu al-ḥarām poznatom kao Sveta džamija ili Velika džamija. Od oslobađanja Meke 630. godine (8. h.g.) pa sve do danas prostor oko Kabe, odnosno, Velika džamija je nekoliko puta obnavljana. Danas ova džamija može primiti oko 2,2 miliona ljudi u čitavom svom prostoru, a smatra se da će do kraja 2017. godine kada je planiran završetak prve faze posljednje obnove, Veliku džamiju moći posjetiti približno 30 miliona posjetitelja godišnje.
U Velikoj džamiji se pored Kabe nalaze i Maqāmu Ibrāḥim (mjesto na kojem je stajao Ibrahim a.s. sa otiscima njegovih stopala) i stijene Safā i Marwa vezane za obred Saʽya tj. užurbanog hoda koji simbolizuje Hadžerinu drevnu potragu za vrelom. Džamija je centralno mjesto za obavljanje obreda hadža i umre, a pored nje se u Mekki nalaze i mjesta ʽArafāt, Muzdalifa i Minā na kojima se obavljaju drugi obredi hadža.
Poslanikova džamija u Medini
Poslanikova džamija ili Al-Masğidu al-nnabawî je drugo sveto mjesto za muslimane. Sagradio ju je poslanik Muhammed s.a.v.s. 622. godine (1. h.g.) kada je stigao u Medinu na mjestu gdje se zaustavila njegova kamila. Ova džamija nije bila samo mjesto za obavljanje namaza (molitve), već je bila i škola, sudnica, sjedište vlade i Šure (vijeća), te prihvatilište za siromašne, nemoćne, siročad i izbjeglice. Kao i Velika džamija i ova je doživjela nekoliko obnova, a sadašnjim kapacitetom može primiti preko milion posjetitelja. U džamiji se nalazi mezar posljednjeg Allahovog poslanika Muhammeda s.a.v.s., a pored toga, uz nju su smještene biblioteke i mnogi drugi značajni centri, te veliki podzemni parking.